PROLJEĆE, LJETO, JESEN ILI ZIMA, KOJA HRANA I KOJA KLIMA

Posted by Kristina 24/04/2017 0 Comment(s) Vodič kroz zdravlje,

Sezonska prehrana varira cijelim svijetom, čak i unutar jedne zemlje, prehrana može varirati zbog razlike u klimatskim uvjetima. 

 

Provedena su mnoga istraživanja o načinu prehrane općenito i načinu prehrane kod mijenjanja godišnjih doba.

 

Kako se mijenja klima mijenja se i naš organizam, potrebe za određenim nutrijentima.

 

Zaključak je da svako godišnje doba ima i trebalo bi imati drugi način prehrane te raznolikost namirnica.

 

Naravno prehrana ne ovisi samo o godišnjim dobima, krvnoj grupi osobe te osobnim uvjerenjima, no o tome ćemo u drugom članku.

 

Pravilna prehrana je aktualna tema dugi niz godina, danas je nešto zdravo i već je sutra na dnu liste.

 

Koji god način prehrane imali bitno je da se prati reakcija tijela i da nam je prehrana raznovrsna, bogata svim nutrijentima, unos tekućine nam treba biti obavijen svježom ne flaširanom vodom.

 

Hrana je sve što unosimo u organizam kako bismo nadoknadili utrošenu energiju i/ili stimulirali rast i razvoj organizma. Može biti biljnog i životinjskog podrijetla te sadrži za život važne nutrijente, kao što su ugljikohidrati, bjelančevine, masti, vitamini i minerali.

 

Proljeće je godišnje doba u kojem se dešavaju  intenzivne promjene u prirodi i prijelaz iz drage nam zime u toplo ljeto.  

Kako počinju rasti temperature, budi se okoliš i naravno u nama se budi želja za promjenom, želja za svježim namirnicama.

 

Hrana je dobar izvor vitamina i minerala ako je na pravi način konzumiramo i pripremamo.
Mnogi vrijedni sastojci namirnica najbolje se mogu iskoristiti tako da se povrće i voće jede ili svježe ubrano ili se pripazi kako se priprema.

 

U proljeće nam vrtovi i voćnjaci počinju dobivati svoje boje.

Proljeće je najbolje vrijeme da uživate u špinatu, jer je riječ o biljci koja najbolje uspijeva tijekom toplih dana i hladnih noći, osim što je odličan izvor vitamina C i folata koji jačaju imunitet i smanjuju simptome alergije, špinat sadrži i tvar betain koji tijelu daje ekstra energiju. 


Na našem jelovniku svakako bi se trebale naći i ostale lisnate zelene namirnice, artičoke, šparoge, rotkvice, mladi luk i grašak,jagode (zbog jedinstvene kombinacije antioksidativnih i protuupalnih nutrijenata koje sadrže, jagode posjeduju blagotvoran učinak na zdravlje kardiovaskularnog sustava), marelice (osim beta-karotena, marelice se mogu pohvaliti i sadržajem vitamina C i prehrambenih vlakana, koja su važna za dobru probavu, pridonose izmjeni tvari u organizmu).

 

Sezona voća i povrća našeg podneblja ne traje nam dugo, zato ju u potpunosti trebamo iskoristiti dok možemo.


U ljetno vrijeme kada su visoke temperature, također trebamo unositi veće količine svježeg voća i povrća koje su nam u tom trenu dostupne, tako da se pripremimo za nadolazeće hladnije vrijeme.

U ovu kategoriju rado svrstavamo trešnje crvene i žute(bijele), lubenice, smokve, kukuruz, kelj, borovnice, maline, rajčice, mrkvu itd.

 

Mrkva sadrži beta karoten koji se u tijelu pretvara u vitamin A, jedan je od najznačajnijih vitamina za zdravlje očiju, mrkva također sadrži i lutein, pigment koji štiti oko od makularne degeneracije.


Ovo povrće nas priprema na hladnije doba kada nas ne obasjava toliko sunca.

 

Trešnje sadrže vitamine A, B i C, bioflavonoide, elagičnu kiselinu, antocijanin i melatonin, sastojke koji pomažu u prevenciji srčanih bolesti, ublažavaju bolove uzrokovane artritisom, glavobolju.


Antocijanini koji se nalaze u trešnjama blokiraju upalne enzime i smanjuju bolove, samo 20 trešanja je deset puta učinkovitije od aspirina te ima pozitivne učinke na giht i bolove od artritisa. 

 

Stigla je Jesen a s njom i nove promjene, vrijeme je za jabuke, kruške,mandarine, grožđe i šljive, bundevu , korjenasto povrće.

 

U grožđu se nalazi značajna količina vitamina B i C, kao i polifenola koji štite srce i krvožilni sustav od bolesti, jedno je od najdostupnijeg voća našeg podneblja u jesensko vrijeme.

 

Dobrobiti bundeve su naveliko poznate, bogata je fosforom, magnezijem i manganom, sadrži minerale cinka, željeza i bakra.

Ovu namirnicu trebao uvesti u redovitu prehranu.

 

Kruška je voće veličinom slično jabukama, odličan je izvor topivih vlakana, sadrži vitamine A, B1, B2, C i E, folnu kiselinu i niacin. 
Također ima bogat izvor bakra, fosfora i kalija, a u manjim količinama sadrži kalcij, klor, željezo, magnezij, natrij i sumpor.

 

Jabuka potiče imunološki sustav organizma i vrlo je učinkovita u borbi protiv virusa, bakterija i razornog utjecaja slobodnih radikala, upravo iz tog razloga štiti od prehlade te ju je bitno unositi u ove jesenske dane koji su nam prethode hladnijem dobu zime.

 

Zimi se naše tijelo brže hladi, potrebno mu je puno više energije za grijanje i za dostatnost energije za cijeli dan.

U ove hladnije dane preporučuje se jesti što više variva i unositi što više citrusa i čajeva.

 

Zimi su dani kraći, sunca je manje, organizam je usporeniji i tromiji, a to sve negativno utječe na metabolizam, raspoloženje i prehrambene navike.

Kiselo zelje je na prvom mjestu što se tiče zimske prehrane, sadrži veće količine vitamina C, bogato je i vitaminom A, K, te vitaminima B grupe, posebno vitaminom  B12.


Kiselo zelje je prava mala riznica hranjivih i ljekovitih tvari koji posebno u zimsko vrijeme pogoduju našem organizmu, jačaju obrambene snage našeg organizma, te nas čuvaju od gripe i prehlade. 


Kiselo zelje sadrži i visokovrijedne mliječne kiseline i bakterije koji djeluju kao probiotici, djeluje na metabolizam tako što potiče izlučivanje štetnih tvari iz organizma, te čisti i regenerira jetru.

 

Namirnice koje bi trebali više koristiti su limuni, naranče, suhe šljive, suhe smokve i marelice, bademe, lješnjake, orahe i ostalo povrće koje ste vrijedno spremali za zimnicu, domaći džemovi, sokovi i med.

 

Ne živi da bi jeo, jedi da bi živio.