KRALJICA KOROVA

Posted by Kristina 05/07/2018 0 Comment(s) Vodič kroz zdravlje,

Kopriva (Urtica urens) je trajna biljka, tamnozelene boje.

 

Naraste u visinu od 60 do 120 cm. Ima duguljaste nazubljene listove koji su, kao i stabljika, obrasli žarnim dlačicama.

 

Proširena je u područjima umjerene klime, muške i ženske stabljike rastu odvojeno.

 

 

Razlikuju se jedino po boji cvijeta pa su cvjetovi ženskih stabljika bijele boje, dok su muški cvjetovi blago žućkasti.

 

 

Kopriva raste kao svakom poznat, često neželjen korov, gotovo po cijelom svijetu. 

 

Koprivu zbog njene rasprostranjenosti, prehrambene i vitaminske vrijednosti uvrštavamo u najkorisnije, najzdravije i najpristupačnije lisnato povrće.

 

Dobro je napomenuti da se koristi i list i korijen koprive i to list svježi i sušeni, dok se korijen koristi samo kao sušeni.

List koprive se ubire tijekom čitava ljeta, dok se korijen (podanak) sakuplja u rano proljeće i kasnu jesen.

 

Kopriva je najbolja biljka za čišćenje i poboljšanje krvi.

 

Pozitivno djeluje na gušteraču i pomaže snižavanju šećera u krvi.

 

Kopriva liječi upale urinarnog trakta i stimulira rad crijeva, zbog toga koprivu preporučuju kao dio proljetnog čišćenja organizma.

 

Ako imate manjak željeza u organizmu i osjećate se umorno i beskorisno, kopriva je sve što Vam treba, zato što kopriva sadrži puno željeza, i uspješno se koristi kod anemije.


Zaustavlja krvarenje (iz nosa) i regulira obilne menstruacije.

Pomaže kod proljeva, kod hemoroida i kolitisa.

 

Snizuje šećer u krvi djelovanjem enzimom sekretinom na gušteraču.

Pomaže kod oboljenja povećane prostate, djeluje protuupalno. 

 

Kopriva je poznata kao nutritivna biljka zbog bogatstva minerala, klorofila i vitamina, flavonoida, karotenoida i dr.

 

U narodu je posebno cijenjena za osnaženje, remineralizaciju kod ispadanja kose, lomljivih noktiju i slabog lučenja mlijeka u dojilja.

 

Najčešće se za jelo koriste listovi vršci mlade biljke (koja se bere od 3. do 5. mjeseca). 

 

Klorofil koprive djeluje kao detoksikator (uklanja otrove) i pomaže kod uklanjanja opće iscrpljenosti.

 

Isto tako nasjeckani svježi listovi mlade koprive, dodani u juhu prije jela, u omlet ili bilo kojem skuhanom obroku, ne samo da obogaćuje obrok, već obrok djeluje i ljekovito na organizam.

 

Kopriva se preporučuje koristiti uvijek prokuhana jer neprokuhana, zbog kremične kiseline i upotrebljavana učestalo u većim količinama može oštetiti bubrege.

 

Ujedno kuhanjem, otrov iz koprive, mravlja kiselina ishlapi i neutralizira se. 

 

List koprive :

 

Esteri kavene kiseline (ne nalazi se u vrsti Urtica urens), kavena kiselina, flavonoidi poput kemferola, izoramnetina, kvercetina te šećerni spojevi tih flavonoida. Bogat je mineralima (silicijevi i kalijevi spojevi, omjer kalij:natrij = 63:1). Visoka koncentracija kalija barem djelomično objašnjava blag diuretički učinak lista koprive. Bodlje koje žare kožu, osim mravlje kiseline, sadrže spojeve acetilkolin, histamin, serotonin i leukotriene.

 

Korijen koprive :

 

Sadrži proteine lektine (UDA - Urtica dioica aglutinin), polisaharide, sterole i šećerne derivate sterola, fenil propan homovanilin, ceramide i hidroksi-masne kiseline. Autori se spore koja je tvar presudna za djelovanje, no danas se pretpostavlja da su bitni steroli i UDA protein.

 

Klinička utemeljenost uporabe: Komisija E njemačke vlade i ESCOP (europski znanstveni fitoterapijski komitet) smatraju klinički utemeljenim uporabu i lista i korijena. Pripravci koprive mogu se registrirati kao biljni lijekovi, a ne samo kao dodaci prehrani. ESCOP je odobrio uporabu lista koprive na temelju osam kliničkih studija, a korijena koprive na temelju 10 kliničkih studija.

 

Napomene:

 

Osobe koje uzimaju lijekove trebaju se prije uzimanja posavjetovati s liječnikom.

 

Dodatke prehrani treba koristiti kao dio zdravog načina života i nisu nadomjestak ili zamjena uravnoteženoj prehrani.

 

Preporučena dnevna dozu ne smije se prekoračiti.

 

Čuvati izvan dohvata djece.